Hrvatski zakoni

  • A - ORGANIZACIJA I USTROJSTVO RH
  • B - SUDSTVO
  • C - VLASNIČKOPRAVNI ODNOSI, OBITELJSKO PRAVO
  • D - RADNO I SOCIJALNO PRAVO
  • E - PRETVORBA, PRIVATIZACIJA,TRGOVAČKA DRUŠTVA
  • F - GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
  • G - FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA
  • H - KONTROLA I EVIDENCIJA POSLOVANJA
  • I - BANKOVNI I MONETARNI SUSTAV
  • J - OSIGURANJE
  • K - OBRAZOVANJE, ZNANOST, KULTURA, ŠPORT
  • X - PROPISI O PREUZIMANJU PROPISA IZ SL. I J.
  • OSTALA SUDSKA PRAKSA
  • ODLUKE I PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
Registrirajte se na poslovna.hr
Tumač

Moja biblioteka

Moje zabilješke Sve moje mape
Dodaj novi dokument Stvori novu mapu
Ispis dokumentaIspis Preuzimanje mape u PDF formatuPreuzimanje u PDF formatu
Spremi članke u dokument Spremi članke
Dodaj novi članak u dokument Dodavanje članaka
Ovršni zakon ("Narodne novine", br. XX/96, XX/99, XX/00 - Odluka USRH, XX/03, XX/03, XX/04, XX/05, XX/05 - čl. 41. - 43. Zakona o Upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, XX/08)
označi tražene riječi printaj stranicu
67 9.6.2008 Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

HRVATSKI SABOR

2227

Na temelju članka 88.L400377 Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 30. svibnja 2008. godine.

Klasa: 011-01/08-01/61
Urbroj: 71-05-03/1-08-2
Zagreb, 4. lipnja 2008.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA

Članak 1.

U Ovršnom zakonuL400376 (»Narodne novine«, br. 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 121/05.) u članku 8. stavku 1. iza riječi: »drugi upisnik«, dodaju se riječi: »i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi«.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe ovrha provodi i prema njima te kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora.«
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:
»(4) U ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, nakon dvije neuspjele dostave putem pošte, na zahtjev ovrhovoditelja dostavu ovršeniku može obaviti javni bilježnik koji odlučuje u postupku, odnosno drugi javni bilježnik ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Troškove izazvane javnobilježničkom dostavom ovrhovoditelj izravno podmiruje javnom bilježniku koji obavlja dostavu. Javni bilježnik kome nisu predujmljena sredstva za pokriće troškova dostave nije dužan obaviti dostavu.«
Dosadašnji stavak 4., koji postaje stavak 5., mijenja se i glasi:
»(5) Ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku, pismeno koje se dostavlja, javni bilježnik uz molbu prosljeđuje javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. Javni bilježnici su jedan drugom dužni ukazivati pravnu pomoć dostave u ovršnom postupku. Ako zamoljeni javni bilježnik nije nadležan da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit će molbu nadležnom javnom bilježniku, odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti javnog bilježnika od koga je primio molbu; a ako mu nadležni javni bilježnik, odnosno državno tijelo nije poznato, vratit će molbu. Ako u jednom mjestu postoji više javnih bilježnika, molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih javnih bilježnika.«
Dosadašnji stavak 5., koji postaje stavak 6., mijenja se i glasi:
»(6) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja preko javnoga bilježnika, dostava, odnosno radnja obavljaju se tako da javni bilježnik, na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela, putem pošte ili neposredno, dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik, otpravak kojega će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave.«
Iza dosadašnjeg stavka 5., koji postaje stavak 6., dodaju se stavci 7. i. 8., koji glase:
»(7) Na radnje poduzete u svezi s dostavom preko javnih bilježnika na temelju ovoga Zakona stranke ne plaćaju javnobilježničke pristojbe. Troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe.
(8) Javni bilježnik u obavljanju dostave na temelju ovoga Zakona ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. Javnog bilježnika u obavljanju dostave mogu zamjenjivati javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik.«
Dosadašnji stavak 6. briše se.

Članak 2.

U članku 16.a iza stavka 16. dodaje se stavak 17. koji glasi:
»(17) Ovrhovoditelj je dužan uz prijedlog iz stavka 2. ovoga članka dostaviti dokaze o postupanju po odredbi članka 16.b ovoga Zakona, dok će u protivnom njegov prijedlog biti odbačen.«

Članak 3.

U članku 16.b iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
»(4) Tijelo nadležno za katastarsku evidenciju je dužno, u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu.
(5) Tijela i osobe iz stavka 1. do 4. ovoga članka nisu dužni postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.
U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 7., riječi: »1., 2. i 3.« zamjenjuju riječima: »1., 2., 3. i 4.«.
U dosadašnjem stavku 6., koji postaje stavak 8., riječi: »1. do 4.« zamjenjuju se riječima: »1. do 5.«.
U dosadašnjem stavku 7., koji postaje stavak 9., riječi: »1. do 4. i stavka 6.« zamjenjuju se riječima: »1., 2., 3., 4., 6. i 8.«.

Članak 4.

Članak 62. mijenja se i glasi:
»Na prijedlog ovrhovoditelja sud može, u potpunosti ili djelomice, odgoditi ovrhu samo jednom, ako provedba ovrhe nije započela, i to za vrijeme koje odredi sud.«

Članak 5.

U članku 64.b stavak 3. mijenja se i glasi:
»(3) Ako sud na prijedlog ovrhovoditelja odgodi ovrhu, može ju odgoditi najviše za šest mjeseci.«

Članak 6.

U članku 129. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»(3) Pokretnine se na čuvanje mogu povjeriti i osobi koja će ih čuvati izvan područja suda koji provodi ovrhu. Dodatni troškovi otpreme, prijevoza i povjeravanje na čuvanje pokretnina takvoj osobi ulaze u troškove ovrhe samo ako sud ocijeni da su bili potrebni radi provedbe ovrhe.«
Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 7.

U članku 133.a stavku 3. dodaje se rečenica koja glasi: »Sudski ovršitelj neće provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za smještaj pokretnina ako se one trebaju povjeriti na čuvanje i prodaju javnom komisionaru koji je ovlašten za prodaju te vrste pokretnina.«
U stavku 4. dodaje se rečenica koja glasi: »Sudski ovršitelj neće pratiti oduzete pokretnine ako se one povjeravaju na čuvanje i prodaju javnom komisionaru koji je osigurao i njihovo preuzimanje i prijevoz, već će u zapisnik naznačiti da su pokretnine predane javnom komisionaru.«
U stavku 5. riječi: »tri mjeseca« zamjenjuju se riječima: »trideset dana«.

Članak 8.

U članku 136. stavku 2. riječi: »tri mjeseca« zamjenjuju se riječima: »trideset dana«.

Članak 9.

Članak 140. mijenja se i glasi:
»Između dana pljenidbenog popisa i dana prodaje mora proteći najmanje petnaest dana.«

Članak 10.

U članku 142. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. do 10. koji glase:
»(6) Nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi postupka iz stavka 5. ovoga članka, ovršenik je ovlašten preuzeti pokretnine koje su mu oduzete i smještene kod druge osobe radi čuvanja o svom trošku.
(7) Ako osoba kojoj su pokretnine predane na čuvanje odbije predati pokretnine ovršeniku, ovršenik je ovlašten zatražiti od suda da toj osobi rješenjem naloži predaju pokretnina.
(8) Ako ocijeni da ovršenik ima pravo na povrat pokretnina, sud će, nakon što omogući osobi kojoj su pokretnine povjerene na čuvanje da se u roku od osam dana izjasni o zahtjevu ovršenika, rješenjem naložiti toj osobi da ih preda ovršeniku. To rješenje ima značenje rješenja o ovrsi i na temelju njega se može pristupiti oduzimanju pokretnina i njihovoj predaji ovršeniku i prije njegove pravomoćnosti po pravilima o ovrsi radi predaje pokretnina (članci 219. do 224.).
(9) Javni komisionar kojemu su pokretnine povjerene na čuvanje i prodaju (članak 143.a stavak 1.) ovlašten je uskratiti njihovu predaju ovršeniku dok mu ne budu naknađeni troškovi i nagrada prema odredbi članka 143.d stavka 4. ovoga Zakona.
(10) U povodu zahtjeva ovršenika za povrat pokretnina, javni komisionar je ovlašten predložiti sudu da zadrži pokretnine koje su mu povjerene na čuvanje kao naknadu troškova i nagrade na koju ima pravo prema odredbama članka 143.d stavka 4. ovoga Zakona. Pravomoćnošću rješenja o prepuštanju pokretnina javnom komisionaru, javni komisionar postaje njihovim vlasnikom.«

Članak 11.

U članku 143.b stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Hrvatska gospodarska komora, na vlastiti poticaj ili u povodu prijedloga zainteresiranih tijela, organizirat će javne prodavaonice za obavljanje poslova javnoga komisionara za područje jedne ili više županija, ovisno o broju ovrha koje se provode na pokretninama, njihovoj naravi, količini, vrijednosti te gospodarskoj isplativosti.«

Članak 12.

U članku 143.g stavku 2. iza riječi: »komisionara« umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: »na temelju kojega neće biti moguće utvrditi kome one pripadaju, odnosno u kojem se ovršnom postupku zaplijenjene« brišu se.

Članak 13.

U članku 143.j stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Ovrha radi naplate novčane tražbine na motornom vozilu određuje se na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave i izvatka iz evidencije policijske uprave o vlasništvu ovršenika na motornom vozilu (članak 16.b stavak 2.).«

Članak 14.

U članku 146.b stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Sud koji vodi ovršni postupak dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori bez odgode dostaviti podatke iz članka 146.a stavka 2. i 3. ovoga Zakona. Sud koji vodi ovrhu dužan je obavijestiti Hrvatsku gospodarsku komoru o tome je li predmet ovrhe prodan, odnosno dostaviti joj podatke o vremenu održavanja nove dražbe i novim uvjetima prodaje. Ako se prodaja obavlja preko javnog komisionara, javni je komisionar dužan Hrvatskoj gospodarskoj komori bez odgode dostaviti podatke o rješenju o ovrsi na pokretninama, strankama, naknadno procijenjenoj vrijednosti pokretnine, uvjetima prodaje, vremenu dražbe i načinu razgledanja pokretnina. Javni je komisionar dužan obavijestiti Hrvatsku gospodarsku komoru i o tome je li predmet ovrhe prodan, odnosno dostaviti joj podatke o vremenu održavanja nove dražbe i novim uvjetima prodaje.«

Članak 15.

Iznad članka 149. naslov »Ograničenje ovrhe« briše se.
U članku 149. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto-
-plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto-plaće ovršenika.
(3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto-plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.«
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavka 5. i 6. ovoga članka.«
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 16.

U članku 178. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.«
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.«
Dosadašnji stavci 2., 3., 4. i 5. postaju stavci 3., 4., 5. i 6.
Iza dosadašnjeg stavka 5., koji postaje stavak 6., dodaje se stavak 7. koji glasi:
»(7) Za dopuštenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka mjerodavno su činjenično stanje i podaci iz članka 149. stavka 3. ovoga Zakona u vrijeme ovjere te izjave kod javnog bilježnika.«

Članak 17.

U članku 180. stavku 1. iza riječi: »ovrhovoditelju« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim primanja i naknada iz članka 148. i iznosa koji su ograničeni od ovrhe iz članka 149. ovoga Zakona«.
U stavku 3. iza riječi: »prometa« stavlja se zarez i dodaju riječi: »te poslodavcu i drugim subjektima koji vrše uplate na račune iz stavka 1. ovoga članka, koji će na te račune uskratiti uplatu plaćanja primanja i naknada iz članka 148. te iznosa koji su ograničeni od ovrhe iz članka 149. ovoga Zakona«.

Članak 18.

U članku 180.a stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Ako ovrhovoditelj ne bude namiren u skladu s rješenjem o ovrsi u roku od godine dana od dostave toga rješenja banci i ako u tom roku ne predloži izmjenu sredstava i predmeta ovrhe, sud će ovrhu obustaviti.«

Članak 19.

U članku 252.d iza stavka 3. dodaju se stavci 4. do 10. koji glase:
»(4) Javni bilježnik će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka ili će spis proslijediti sudu sukladno odredbi stavka 2. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana, računajući od dana zaprimanja prijedloga.
(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sud će svoju odluku donijeti u roku od 60 dana, računajući od dana kada je zaprimio spis.
(6) Nakon dvije uzastopne neuspjele dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju, javni bilježnik će rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči.
(7) Nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja.
(8) Javni bilježnik će obavijest o dva neuspjela pokušaja dostave iz stavka 7. ovoga članka uputiti ovrhovoditelju osobnom dostavom putem pošte, na adresu ovrhovoditelja iz prijedloga, uz upozorenje o pravnim posljedicama iz stavka 9. i 10. ovoga članka.
(9) Ako dostava obavijesti iz stavka 8. ovoga članka ne uspije, bez obzira na razlog, javni bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči.
(10) Ako ovrhovoditelj u roku od 15 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 8. ovoga članka nije od javnog bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnje radnje dostave rješenja ovršeniku, smatra se da je postupak obustavljen istekom toga roka. Na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika javni bilježnik će izdati potvrdu da je na temelju ovoga Zakona postupak obustavljen.«

Članak 20.

U članku 252.e iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Spis proslijeđen sudu radi provedbe postupka po prigovoru, žalbi ili zahtjevu za odgodu ovrhe, po okončanju postupka, ostaje kod suda.«

Članak 21.

U članku 252.f stavku 4. riječi: »Rješenje o ovrsi« zamjenjuju se riječima: »Otpravak rješenja o ovrsi«.
Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:
»(5) Naknadni otpravak rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti, javni bilježnik predaje ovrhovoditelju samo na pisani i obrazloženi podnesak ovrhovoditelja.
(6) Potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave u spisima koji se nalaze kod suda (članak 252.e stavak 3.) izdaje sud.«

Članak 22.

U članku 252.h stavku 1. riječi: »(članak 252.j)« brišu se.

Članak 23.

U članku 252.j stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) U slučajevima iz članka 252.d stavka 2., članka 252.e stavka 2. i 3., članka 252.g stavka 5., i članka 252.i stavka 5. ovoga Zakona javni bilježnik će spis proslijediti sudu koji bi bio stvarno i mjesno nadležan da je ovrha predložena na temelju ovršne isprave. Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika, pravne osobe i fizičke osobe koja obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeđuje općinskom sudu mjesno nadležnom prema adresi sjedišta iz upisnika. Ako je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost, spis se prosljeđuje općinskom sudu mjesno nadležnom prema adresi iz prijedloga. Kada je ovršenik Republika Hrvatska ili koja druga pravna osoba s javnim ovlastima koja djeluje na cijelom državnom području, spis se prosljeđuje općinskom sudu na čijem području ovrhovoditelj ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj. Ako ovrhovoditelj nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj, za ovrhu protiv Republike Hrvatske spis se prosljeđuje općinskom sudu u Zagrebu, a za ovrhu protiv drugih pravnih osoba s javnim ovlastima sud na čijem je području njihovo sjedište.«
Stavak 2. briše se.
Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 2., mijenja se i glasi:
»(2) Dostava prema odredbi članka 8. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona obavlja se na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik.«

Članak 24.

Iza članka 307. dodaje se četvrti dio s nazivom, glava trideset druga s nazivom, poglavlja 1., 2. i 3. s nazivima te članci 307.a, 307.b, 307.c, 307.d, 307.e, 307.f, 307.g, 307.h i 307.i s nazivima iznad njih, koji glase:

»Dio četvrti

EUROPSKI OVRŠNI NALOG

Glava trideset druga

POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM OVRŠNOM NALOGU ZA NESPORNE TRAŽBINE TE ZA ODREĐIVANJE I PROVEDBU OVRHE NA TEMELJU EUROPSKOG OVRŠNOG NALOGA

1. OPĆE ODREDBE

Područje primjene

Članak 307.a

Odredbama ove glave uređuje se postupak izdavanja potvrde o europskom ovršnom nalogu za nesporne tražbine prema Uredbi (EZ) br. 805/2004. Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. godine kojom se uvodi europski ovršni nalog za nesporne tražbine (u daljnjem tekstu: Uredba) te postupak određivanja ovrhe na temelju europskoga ovršnog naloga.

2. IZDAVANJE POTVRDE O EUROPSKOM
OVRŠNOM NALOGU

Nadležnost za potvrđivanje domaćih ovršnih isprava kao europskoga ovršnog naloga

Članak 307.b

U Republici Hrvatskoj su za izdavanje:
– potvrde o europskom ovršnom nalogu prema odredbi članka 9. stavka 1. Uredbe,
– potvrde o ovršnosti sudske nagodbe prema odredbi članka 24. stavka 1. Uredbe,
– potvrde o ovršnosti druge javne isprave koja je ovršna u Republici Hrvatskoj prema odredbi članka 25. stavka 1. Uredbe,
– i potvrdama prema odredbama članka 6. stavka 2. i 3. Uredbe,
nadležni sudovi, upravna tijela, javni bilježnici ili pravne i fizičke osobe s javnim ovlastima koji su ovlašteni izdati ovršni otpravak domaće europske ovršne isprave o nespornim tražbinama.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje potvrde

Članak 307.c

(1) Potvrde prema članku 9. stavku 1., članku 24. stavku 1., članku 25. stavku 1. i članku 6. stavku 3. Uredbe izdaju se bez prethodnoga saslušanja dužnika.
(2) Tijelo ili osoba koje je izdalo potvrdu dostavit će otpravak potvrde dužniku po službenoj dužnosti.
(3) Ako sud ili upravno tijelo odbace ili odbiju zahtjev za izdavanje potvrde, podnositelj zahtjeva ima pravo žalbe protiv rješenja kojim je njegov zahtjev odbačen ili odbijen uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona koji uređuju žalbu protiv odluke kojom je prijedlog za ovrhu (izvršenje) odbačen ili odbijen.
(4) Ako javni bilježnik nađe da nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka, zahtjev za izdavanje potvrde s prijepisom odgovarajuće svoje isprave ili spisa proslijedit će općinskom sudu na čijem je području njegovo sjedište radi donošenja odluke o zahtjevu. Javni je bilježnik dužan obrazložiti zašto smatra da nisu ispunjene pretpostavke za prihvaćanje zahtjeva stranke.

Ispravljanje i ukidanje potvrde

Članak 307.d

(1) Zahtjev prema članku 10. stavku 1. Uredbe radi ispravljanja ili ukidanja sudske potvrde podnosi se sudu koji ju je izdao. O zahtjevu odlučuje taj sud rješenjem.
(2) Zahtjev za ispravljanje ili ukidanje javnobilježničke potvrde ili potvrde koju je donijelo upravno tijelo ili fizičke ili pravne osobe s javnim ovlastima podnosi se osobi ili tijelu koje ju je izdalo, koji su dužni proslijediti zahtjev s prijepisom svoga spisa u povodu kojega su izdali potvrdu općinskom sudu na području kojega je njihovo sjedište radi donošenja odluke.
(3) O zahtjevu za ispravak potvrde odlučuje se uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 342.L400379 Zakona o parničnom postupkuL400378 (»Narodne novine«, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05. i 02/07), a o zahtjevu za ukidanje potvrde uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 33. ovoga Zakona.

3. ODREĐIVANJE OVRHE NA TEMELJU EUROPSKOGA OVRŠNOG NALOGA

Ovrha na temelju europskoga ovršnog naloga

Članak 307.e

Ovršna isprava koja je u nekoj drugoj državi članici Europske unije potvrđena u skladu s Uredbom kao europski ovršni nalog, ovršava se u Republici Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i domaća ovršna isprava, bez potrebe provedbe posebnog postupka radi priznanja te isprave i proglašenja njezine ovršnosti, odnosno bez potrebe da se o njezinu priznanju odluči kao o prethodnom pitanju.

PRIJEVOD

Članak 307.f

Kada je vjerovnik dužan prema odredbi članka 20. stavka 2. točke c) Uredbe priložiti prijevod europskoga ovršnog naloga uz prijedlog za ovrhu, taj prijevod treba biti sastavljen na hrvatskom jeziku i ovjerovljen od osobe koja je u nekoj od članica Europske unije za to ovlaštena.

Zahtjevi prema člancima 21. i 23. Uredbe

Članak 307.g

(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu na temelju europskoga ovršnog naloga, o pravnim lijekovima ovršenika protiv rješenja o ovrsi donesenog na temelju te isprave prema odredbi članka 21. Uredbe te o njegovim prijedlozima za odgodu, obustavu i ograničenje ovrhe prema odredbama članka 23. Uredbe stvarno je nadležan sud koji je za odlučivanje o tim prijedlozima, odnosno pravnim lijekovima nadležan prema odredbama članka 33.a i 39. ovoga Zakona te prema članku 20. točki 6. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05. i 16/07.).
(2) Mjesna nadležnost suda za donošenje odluka iz stavka 1. ovoga članka određuje se po odredbama ovoga Zakona o mjesnoj nadležnosti suda u ovršnom postupku.
(3) O prijedlozima odnosno pravnim lijekovima iz stavka 1. ovoga članka sud odlučuje prema pravilima ovoga Zakona.

Obustava i ograničenje ovrhe

Članak 307.h

Ovrha će se obustaviti, odnosno ograničiti prema odredbama ovoga Zakona o obustavi ovrhe (članak 67.), odnosno o ograničenju ovrhe (članak 5.) i na temelju otpravka potvrde o neovršivosti ili o ograničenju ovrhe prema članku 23. Uredbe.

Žalba nakon isteka roka, odnosno tužba zbog razloga zbog kojih se ta žalba može podnijeti

Članak 307.i

Pravila o žalbi nakon isteka roka, odnosno o tužbi zbog razloga zbog kojih se ta žalba može podnijeti (članak 49. do 51.) primjenjuju se i u ovrsi na temelju europskoga ovršnog naloga.«

Članak 25.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Ovršnog zakona.

Članak 26.

(1) Odredbe članka 7., 8. i 18. ovoga Zakona neće se primjenjivati na postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Odredbe članka 16. i 18. ovoga Zakona neće se primjenjivati na isprave o suglasnosti o zapljeni plaće ovjerene prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 27.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 307.a, 307.b, 307.c, 307.d, 307.e, 307.f, 307.g, 307.h i 307.i koji su dodani člankom 24. ovoga Zakona, a koji stupaju na snagu danom prijama Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije.

Klasa: 711-01/08-01/03
Zagreb, 30. svibnja 2008.

HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.
 

zatvori
Ovršni zakon
4
Klikom na link 'Kliknite za pregled zakona - možete pronaći sve verzije zakonskog akta kojeg gledate !